Rumija

Izmedu važnijih podmorskih destinacija Crne Gore svakako su ostatci "RUMIJE" jahte kralja Nikole, potopljene 2. marta 1915. godine. "RUMIJA" zauzima jedno od najvažnijih mjesta u pomorskoj istoriji Crne Gore u XX vijeku, bila je ponos crnogorske flote. Pored svoje namjene ovaj brod obavljao je i akcije odsukivanja i spašavanja drugih brodova, prevozeci putnike, hranu i pomoc u najosudnijim trenutcima crnogorske istorije, aktivno ucestvujuci u Balkanskim ratovima.

"Rumija" je bila jahta na parni pogon, sa vijkom, sa dva jarbola, duga 47,78 metara, a široka 6,10 metara. Kupio je sultan Abdulah Hamit u Engleskoj i darivao knjazu Nikoli, kao osmu od deset jahti. Pod imenom "Zaza", lada je sa turskim mornarima stigla pod Pristan 1.januara 1905. godine, da bi je crnogorska posada preuzela dva dana kasnije, 3. januara. Dva dana kasnije sa tovarom od 15 tona uglja, nova knjaževa jahta je otišla za Boku Kotorsku i usidrila se u Meljine. Prvih mjeseci "Zaza"je vozila kraljevsku porodicu od Boke do Albanije (23. marta je knjaz Nikola sa nje svecani otvorio radove na gradnji lukobrana u Baru), a u toku vožnje prestolonaslednika Danila rijekom Bojanom, 28. jula 1905. godine, odluceno je da jahta promijeni ime u "RUMIJA". Na palubi "Rumije" su poslednje dane proveli, januara 1908. godine, teško bolesni kneževici Stanislav i Stevan (Stanislav je umro u Kotoru 4. januara, a Stevan 1. marta u Cannesu).

Od 3. januara 1905. godine, do 14. januara 1912. godine na jahti je zapovijednik bio kapetan Niko Jankovic iz Igala, odlikovan nekoliko puta, komesar pri "Compania di Antivari". Od 1912. godine pa potapanja, jahtom je, u slavnim danima, zapovijedao kapetan Ivo Ðokic iz Bara. Na "Rumiji" se 1910. godine neko vrijene nalazio i kapetan Želalic, najvjerovatnije prilikom odsustva ili bolesti zapovjednika. Upravitelj stroja je 1905. godine bio Labud Nut iz Turoka, 1910.godine tu dužnost je obavljao Stefan Ingriz, a tri godine docnije Ivan Richter. Posada je brojala 14 ljudi.

Jahta "Rumija" je u Balkanskom ratu saradivala sa kopnenom vojskom u Italiji i prevozila ratni materijal. Iskrcavala je, osim toga, u Medovi, srpsku vojsku sa grckih transportnih brodova. Na južnom dijelu Jadrana, u to vrijeme, jahta "Rumija" bila je jedini nenaoružani brod, koji je mogao tegliti lade sa hranom, pa je time veca bezbednost austrougarske komande, što je poslije višednevnog progona avionima, podmornicama i torpiljarkama, 2. marta 1915. godine, uništila "Rumiju" u Pristanu. Dvije od pet austrougarskih torpiljarki prekinule su sidreni lanac, povukle jahtu do lukobrana i torpedovali oko 150 metara od glave luke, u pravcu vile "Topolica", u 3:45 ujutro. Tako je nestala poslednja jahta posladnjeg crnogorskog suverena.